Kirgistan
Kirgiska Republika Кыргыз Республикасы (Kyrgyz Respublikasy) Кыргызская республика (Kyrgyzskaja respublika) | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
| ||||||
Državna himna: "Nacionalna himna Kirgiske Republike" | ||||||
Glavni grad | Biškek | |||||
Službeni jezici | kirgiski i ruski | |||||
Vođe | ||||||
- | Predsjednik | Sadyr Japarov (Садыр Жапаров) | ||||
- | Premijer | Akylbek Japarov (Акылбек Жапаров) | ||||
Uspostava | Od Sovjetskog Saveza 31. kolovoza 1991. | |||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 198,500 km2 (86.) | ||||
- | Voda (%) | 3,6 | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Popis iz 2005 | 5.146.281 (111.) | ||||
- | Gustoća | 26/km2 | ||||
Valuta | som | |||||
Vremenska zona | +5 | |||||
Pozivni broj | +996 | |||||
Web domena | .kg |
Kirgistan ili Kirgizija, službeno Kirgiska Republika je država u središnjoj Aziji. Graniči na sjeveru s Kazahstanom, na jugu i istoku s Kinom, na jugu s Tadžikistanom te na zapadu s Uzbekistanom.
Veći dio Kirgistana zauzima planinski lanac Tien Šan i njegovi ogranci. U njemu se, na krajnjem istoku zemlje, nalazi i najviši vrh, Džengiš čokusu (Vrh pobjede, 7.439 m). Na istoku je i najveće kirgisko jezero Ysyk-Köl. Na jugu zemlje se nalaze ogranci planinskog lanca Pamira. Većina stanovništva koncentrirana je u planinskim kotlinama i pograničnim područjima koja se nastavljaju na nizine i prigorja u susjednim državama.
Oko 70% stanovništva čine Kirgizi čiji jezik, vrlo srodan kazaškom, pripada turkijskoj skupini i koji su tradicionalno muslimani – suniti. U Kirgistanu žive i Uzbeci (oko 14,5%) i Rusi (oko 9%).
Raspad Sovjetskog Saveza teško je pogodio kirgistansko gospodarstvo. Glavni sektori su poljoprivreda i rudarstvo. Izvozi se i električna energija proizvedena u hidroelektranama. U 1999. BDP per capita iznosio je 2.300 USD mjereno po PPP-u.
Nakon parlamentarnih izbora u veljači i ožujku 2005. koje su inozemni promatrači ocijenili nezadovoljavajućima te brojnih protestnih akcija po modelu ukrajinske Narančaste revolucije oporbene snage iz južnog dijela zemlje preuzele su vlast, a dotadašnji predsjednik Askar Akajev napustio je zemlju.
Gradovi
Povezano
- Tulipanska revolucija - 2005. godine
- Revolucija u Kirgistanu - 2010 godine.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/15px-Commons-logo.svg.png)
![]() | Nedovršeni članak Kirgistan je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite. |
- p
- r
- u
Afganistan
Armenija
Azerbejdžan
Bahrein
Bangladeš
Brunej
Butan
Filipini
Gruzija1
Indija
Indonezija2
Irak
Iran
Istočni Timor2
Izrael
Japan
Jemen
Jordan
Južna Koreja
Kambodža
Katar
Kazahstan1
Kina
Kipar
Kirgistan
Kuvajt
Laos
Libanon
Maldivi
Malezija
Mjanmar
Mongolija
Nepal
Oman
Pakistan
Rusija1
Saudijska Arabija
Singapur
Sirija
Sjeverna Koreja
Šri Lanka
Tadžikistan
Tajland
Turkmenistan
Turska1
Ujedinjeni Arapski Emirati
Uzbekistan
Vijetnam
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/80/Asia_%28orthographic_projection%29.svg/120px-Asia_%28orthographic_projection%29.svg.png)
djelomično priznate države