Danska
Kraljevina Danska Kongeriget Danmark | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
| ||||||
Geslo: Guds hjælp, Folkets kærlighed, Danmarks styrke (danski: Božja pomoć, ljubav ljudi, snaga Danske) | ||||||
Državna himna: "Der er et yndigt land" | ||||||
![]() | ||||||
Glavni grad | Kopenhagen | |||||
Službeni jezici | danski 1) | |||||
Vođe | ||||||
- | Kralj | Frederik X. | ||||
Uspostava | 980. | |||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 43.094 km2 (130.) | ||||
- | Voda (%) | 1,6 | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Popis iz 2004 | 5.627.235 [1] (104.) | ||||
- | Gustoća | 124/km2 | ||||
Valuta | danska kruna | |||||
Vremenska zona | +1 | |||||
Pozivni broj | 45 | |||||
Web domena | .dk | |||||
1) Uz danski koriste se grenlandski na Grenlandu i farski na Farskim otocima. Njemački je zaštićen manjinski jezik u južnoj Danskoj. |
Danska (danski Danmark [ˈdanmɑɡ]; službeno Kraljevina Danska, danski Kongeriget Danmark), najmanja nordijska zemlja, dio Skandinavije, na sjeveru Europe, graniči s Njemačkom.
Povijest
Prije nego što su je nastanili Skandinavci, Danska je bila dom Keltima - što je potvrđeno otkrićima ritualnih močvarnih ubojstava i pogreba. Najstarije dansko pismo potječe iz 7. stoljeća, kada je nastao i novi runski alfabet. Najstariji grad u Danskoj je Ribe iz 810. godine. Sve do 11. stoljeća Danci su bili poznati kao Vikinzi, zajedno s Norvežanima i Šveđanima, koji su kolonizirali, napadali i trgovali u svim dijelovima Europe. Mnogi arheolozi i povijesničari vjeruju da su Vikinzi otkrili Ameriku na svojim putovanjima od Skandinavije, preko Islanda, zatim do Grenlanda i na kraju do Amerike.
U različitim dobima kralj Danske je vladao dijelovima Engleske i Irske, Norveškom, Švedskom, Finskom, Islandom, Francuskom, naročito Normandijom i dijelovima Djevičanskih otoka, Trankebarom u Indiji, dijelovima obala Baltičkog mora i današnjom sjevernom Njemačkom. Scania, Blekinge i Halland su bili dijelovi Danske većim dijelom njene rane povijesti, ali su potpali pod švedsku vlast 1658. godine. Savez s Norveškom raskinut je 1814. godine, kada je Norveška ušla u novi savez sa Švedskom (do 1905.).
Danski liberalni i nacionalni pokret postao je značajan 1830-ih godina i poslije europskih revolucija 1848. godine Danska postaje ustavna monarhija 5. lipnja 1849.
Poslije drugog Šlezviškog rata (danski: Slesvig) 1864. godine, Danska je bila prisiljena ustupiti pokrajinu Schleswig-Holstein Pruskoj, što je bio posljednji poraz koji je ostavio duboke tragove u danskom nacionalnom identitetu. Poslije ovoga Danska je usvojila politiku neutralnosti, zbog čega ostaje neopredijeljena u Prvom svjetskom ratu. Zbog poraza Njemačke, tijekom sklapanja sporazuma u Versaillesu, Danskoj je ponuđeno vraćanje pokrajine Schleswig-Holstein. Bojeći se Njemačke odmazde ona je odbila prihvatiti vraćanje Holsteina i inzistirala je na plebiscitu o povratku Schleswiga. Godine 1920., kao rezultat plebiscita, sjeverni Schleswig vraćen je Danskoj. Usprkos neutralnosti Danska je napadnuta od strane Njemačke (Operacija Weserübung), 9. travnja 1940. godine. Iako u početku sa samostalnom vlašću (koja je završila 1943. zbog rastućeg otpora), Danska je ostala okupirana tijekom cijelog Drugog svjetskog rata. Poslije rata Danska je postala jedan od osnivača NATO-a, i 1973. godine, pridružila se EEZ-u (kasnije EU).
Politika
1849. godine Danska je postala ustavna monarhija usvojivši novi ustav. Monarh je formalno na čelu države, što je uglavnom ceremonijalna uloga, pošto je izvršna vlast u rukama kabineta ministara, s premijerom kao prvim među jednakima (primus inter pares). Zakonodavnu vlast čine i vlada i Danski parlament, poznat kao Folketing, koji se sastoji od (ne više od) 179 članova. Dansko sudstvo je funkcionalno i administrativno nezavisno od izvršne i zakonodavne vlasti.
Parlamentarni izbori moraju se održavati najmanje svake četiri godine; ali premijer može zatražiti privremene izbore, ako tako odluči. Ukoliko parlament izglasa nepovjerenje premijeru, vlada se raspada.
Okruzi
Danska je podijeljena na 13 okruga (amter, jednina: amt) i na 270 općinu (kommuner, jednina: kommune). 1. siječnja 2007. u Danskoj će biti provedena reforma administrativne podjele zemlje, u kojoj će današnje okruge zamijeniti pet novih regija, a broj općina smanjit će se na 98.
- Aarhus
- Frederiksborg
- Fyn
- Kopenhagen (København)
- Sjeverni Jutland (Nordjylland)
- Ribe
- Ringkjøbing
- Roskilde
- Južni Jutland (Sønderjylland)
- Storstrøm
- Vejle
- Viborg
- Zapadni Zeland (Vestsjælland)
Tri općine koje imaju ovlasti okruga su:
- Bornholm
- Kopenhagen (København)
- Frederiksberg
Grenland i Ovčji otoci također pripadaju Danskom Kraljevstvu, ali imaju status autonomnih regija, te svaku od ovih regija predstavljaju po dva zastupnika u danskom parlamentu.
Geografija
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/3d/Danska-map.png)
Danska se sastoji od poluotoka Jutlanda (Jylland) i 405 otoka. Od tih otoka 79 su nastanjena, a najveći su Zeland (Sjælland) i Fyn. Otok Bornholm nalazi se istočno u Baltičkom moru. Mnogi veći otoci spojeni su mostovima; Most Øresund spaja Zeland sa Švedskom. Most Storebæltsbroen spaja Fyn sa Zelandom. Također je dobra povezanost otoka trajektima. Danska je većinom ravničarska zemlja s najvećim vrhom Møllehøj (170,86 m).
Privreda
Danska ima modernu tržišnu privredu. Životni je standard vrlo visok, danska kruna je stabilna i vezana uz euro (1 € = 7,42 DKK). Privreda ovisi o vanjskoj trgovini i izvozu (najviše se izvozi: svinjetina, riba i žitarice). Danci su odbili euro na referendumu 2000. godine. Privreda je vrlo sindikalizirano; više od 75% radne snage su članovi sindikata. Pravila o radu i plaći većinom se dogovaraju između sindikata i poslodavaca, bez uplitanja države.
Stanovništvo
Većina stanovništva je skandinavskog porijekla. Manji dio su Inuiti sa Grenlanda, domoroci sa Ovčjih otoka (Ferojci) i imigranti koji čine oko 6,2% stanovništva. Najveće skupine imigranata su: Azijati (1,5%), Turci (0,9%), emigranti iz zemalja bivše Jugoslavije (0,8%) i Afrikanci (0,7%).
Danski je dominantan jezik u cijeloj zemlji, s iznimkom male grupe njemačkih govornika blizu granice s Njemačkom.
84,3% stanovnika pripadaju Danskoj Narodnoj Crkvi (Den Danske Folkekirke) koja je jedan od oblika luteranske crkve. Ostatak stanovništva većinom pribada nekim drugim kršćanskim crkvama, dok je 2% stanovništva islamske vjeroispovijesti. U zadnje vrijeme u Danskoj je doživjela procvast stara nordijska religija Asatru koju je danska vlada odobrila kao vjerski pokret.
Veće općine: Popis općina u Danskoj
Kultura
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/60/Satellite_image_of_Denmark_in_July_2001.jpg/220px-Satellite_image_of_Denmark_in_July_2001.jpg)
Vjerojatno najpoznatiji Danac je pisac bajki Hans Christian Andersen. Drugi vrlo poznati Danci su: filozof Søren Kierkegaard, fizičar Niels Bohr, spisateljica Karen Blixen, astronom Tycho Brahe i filmski redatelj Lars von Trier.
Vidi još
- Promet Danske
Izvori
- ↑ [1]
Vanjske veze
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/15px-Commons-logo.svg.png)
- Službena stranica Danske
- Stara Danska u Cyberspaceu[mrtav link]
- Danski Turistbiro
- Bornholm, Danska fotografije Arhivirano 2006-07-16 na Wayback Machine-u
- p
- r
- u
Albanija
Andora
Armenija2
Austrija
Azerbejdžan1
Belgija
Belorusija
Bosna i Hercegovina
Bugarska
Crna Gora
Češka
Danska3
Estonija
Finska
Francuska3
Grčka
Gruzija1
Hrvatska
Irska
Island
Italija
Kazahstan1
Kipar2
Latvija
Lihtenštajn
Litvanija
Luksemburg
Mađarska
Malta
Moldavija
Monako
Nizozemska3
Norveška3
Njemačka
Poljska
Portugal3
Rumunija
Rusija1
San Marino
Severna Makedonija
Slovačka
Slovenija
Srbija
Španija3
Švedska
Švicarska
Turska1
Ujedinjeno Kraljevstvo3
Ukrajina
Vatikan
![Države Evrope](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5a/European_countries_%28orthographic_projection%29.svg/120px-European_countries_%28orthographic_projection%29.svg.png)
djelomično priznate države
![]() | |
---|---|
|